Zašto imam osjećaj da će se dogoditi nešto loše?
“Nemam razlog za brigu, ali cijelo vrijeme osjećam da će se nešto dogoditi.”
Ovu rečenicu često čujem od ljudi koji dolaze na psihoterapiju. Izvana njihov život može izgledati sasvim uobičajeno. Imaju obitelj, posao, prijatelje i svakodnevne obveze. Ipak, u njima je prisutan stalan osjećaj da nešto nije u redu ili da će se uskoro dogoditi nešto loše.
Takav osjećaj može biti vrlo iscrpljujući. Um neprestano traži moguće opasnosti i pokušava predvidjeti sve što bi moglo krenuti po zlu. Ponekad se briga odnosi na zdravlje, ponekad na djecu, posao ili odnose s drugim ljudima. Kada jedna briga nestane, vrlo brzo pojavi se druga.
Mnogi ljudi zbog toga imaju osjećaj da se nikada ne mogu potpuno opustiti. Čak i kada je sve mirno, oni ostaju u stanju pripravnosti, kao da očekuju da će se svakog trenutka dogoditi nešto što će narušiti njihov mir.
Anksioznost često ne govori da je opasnost stvarno prisutna. Ona govori da je naš organizam naučio živjeti kao da opasnost uvijek postoji.
Takav način funkcioniranja može se razviti nakon dugotrajnog stresa, teških životnih iskustava ili odrastanja u okruženju u kojem je bilo mnogo neizvjesnosti, kritike ili emocionalne napetosti. Tada naš mozak postaje iznimno osjetljiv na moguće prijetnje i nastavlja nas upozoravati čak i onda kada više nema stvarne opasnosti.
Zbog toga mnogi ljudi počinju sumnjati u sebe. Pitaju se zašto ne mogu jednostavno “prestati razmišljati”, zašto se ne mogu opustiti ili zašto ih drugi ne razumiju. Važno je znati da anksioznost nije pitanje volje. Ne možemo jednostavno odlučiti da više nećemo osjećati strah ili zabrinutost.
Ono što možemo jest postupno naučiti razumjeti vlastite reakcije. Kada shvatimo kako anksioznost funkcionira, ona postaje manje zastrašujuća. Počinjemo razlikovati stvarnu opasnost od osjećaja opasnosti.
U psihoterapiji istražujemo ne samo ono što vas danas brine, nego i način na koji ste tijekom života naučili doživljavati sebe i svijet oko sebe. Često upravo u tim iskustvima pronalazimo odgovore na pitanja zbog kojih se osjećamo stalno napeto ili zabrinuto.
Uz psihoterapijski rad, mnogim osobama pomažu tehnike disanja i opuštanja, redovita tjelesna aktivnost te boravak u prirodi. Ponekad već i usporavanje tempa života omogućuje organizmu da ponovno osjeti kako je sigurno stati i odmoriti.
Ako vas već dulje vrijeme prati osjećaj da će se dogoditi nešto loše, iako za to ne postoji jasan razlog, niste jedini. Taj osjećaj može biti vrlo stvaran, ali to ne znači da mora upravljati vašim životom.
Uz podršku, razumijevanje i vrijeme moguće je ponovno razviti osjećaj sigurnosti, povjerenja u sebe i unutarnjeg mira.