Zašto mi srce jako lupa kada sam pod stresom?
Srce ubrzano kuca. Disanje postaje pliće. Imate osjećaj da ne možete udahnuti dovoljno zraka. U prsima osjećate pritisak ili stezanje, a u glavi vam se pojavljuje misao: “Što ako je nešto ozbiljno?”
Mnoge osobe upravo zbog ovakvih simptoma prvi put potraže liječničku pomoć. Strah da se radi o srčanom ili nekom drugom ozbiljnom zdravstvenom problemu potpuno je razumljiv. Nakon pregleda i nalaza često čuju rečenicu: “Sa srcem je sve u redu. Vjerojatno je riječ o stresu ili anksioznosti.”
No tada se javlja novo pitanje – kako stres može izazvati tako stvarne tjelesne simptome?
Kada smo pod stresom ili osjećamo prijetnju, naš organizam aktivira prirodni obrambeni mehanizam poznat kao reakcija “bori se ili bježi”. U tom trenutku srce počinje brže kucati kako bi mišićima osiguralo više kisika i energije za suočavanje s opasnošću.
Takva reakcija bila je izuzetno korisna našim precima kada su se suočavali sa stvarnim opasnostima. Danas, međutim, naš mozak često na sličan način reagira i na psihološke prijetnje – rokove na poslu, financijske brige, sukobe u odnosima ili dugotrajnu zabrinutost.
Problem nastaje kada organizam ostane u stanju pripravnosti danima, tjednima ili mjesecima. Srce tada može ubrzano kucati i kada sjedite na kauču, vozite automobil ili pokušavate zaspati.
Osim lupanja srca, mogu se javiti i drugi simptomi:
- stezanje ili pritisak u prsima
- osjećaj nedostatka zraka
- ubrzano disanje
- vrtoglavica
- trnci u rukama ili nogama
- osjećaj nestabilnosti
- pojačano znojenje
- drhtanje
- osjećaj da ćete izgubiti kontrolu
Takvi simptomi mogu biti vrlo zastrašujući, zbog čega mnogi ljudi počinju još pažljivije pratiti svoje tijelo. Svako novo lupanje srca ili preskakanje otkucaja dodatno povećava zabrinutost, a zabrinutost ponovno pojačava simptome. Tako nastaje začarani krug iz kojeg je teško izaći.
Važno je naglasiti da se novi ili intenzivni simptomi uvijek trebaju medicinski procijeniti kako bi se isključili tjelesni uzroci. Tek kada liječnik utvrdi da nema ozbiljnog zdravstvenog problema, možemo razmišljati o tome koliko stres i anksioznost pridonose tegobama.
Dobra je vijest da se ovaj začarani krug može prekinuti. Psihoterapija pomaže razumjeti zašto organizam tako reagira, prepoznati obrasce koji održavaju napetost te razviti osjećaj sigurnosti i povjerenja u vlastito tijelo.
Uz psihoterapijski rad, korisnima se mogu pokazati tehnike disanja i opuštanja, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san i boravak u prirodi. Kada se organizam postupno prestane osjećati ugroženo, simptomi postaju rjeđi i manje intenzivni.
Naše tijelo često govori ono što riječima ne uspijevamo izraziti. Ponekad ubrzano lupanje srca nije znak da je srce bolesno, nego da već dugo nosimo teret koji je postao pretežak.
Briga o mentalnom zdravlju jednako je važna kao i briga o tjelesnom zdravlju. Kada razumijemo što nam tijelo pokušava poručiti, lakše možemo pronaći put prema većem osjećaju sigurnosti, mira i ravnoteže.